Strukturu kolektivnih ugovora možemo podijeliti na dva dijela. U jednom dijeli uređuju se međusobna prava i obveze ugovornih strana, te područje primjene kolektivnog ugovora, dok drugi dio sadržava odredbe kojima se uređuju međusobni odnosi radnika i poslodavca odnosno utvrđuje razina prava za radnike zaposlene kod pojedinog poslodavca ili u određenoj grani djelatnosti.

Uređenje odnosa ugovornih strana

Najčešća pitanja kojima se uređuje međusobni odnos sindikata i poslodavaca, kao ugovornih strana su:

• ponašanje ugovornih strana, poštivanje i primjena odredbi kolektivnog ugovora u dobroj vjeri i suzdržavanje od svih aktivnosti koje bi to priječile,
• poštivanje i garancija socijalnog mira pod uvjetom poštivanja ugovorenog u kolektivnom ugovoru (suzdržavanje sindikata od organiziranja štrajka o pitanjima o kojima je u kolektivnom ugovoru postignut dogovor, naravno pod uvjetom da se ista poštuju od strane poslodavca),
• štrajk, organiziranje i postupanje u štrajku,
• zaključivanje, izmjene i dopune kolektivnog ugovora, postupak za njihovo provođenje,
• mirno rješavanje sporova kao prioritetni postupak, te u slučaju neuspjelog mirenja pokretanje postupka arbitraže, postupak arbitraže i njezine odluke
• uvjeti za rad sindikata (osiguranje prostora, korištenje tehničkih pomagala, naplata sindikalne članarine i sindikalnih pozajmica/kredita, sati rada sindikalnog povjerenika uz pravo na naknadu plaće, odsustvovanje s rada uz naknadu plaće radi sudjelovanja u radu tijela sindikata ili pohađanja sindikalne edukacije, zaštita sindikalnog povjerenika i sl.),
• imenovanje tijela za tumačenje odredbi kolektivnog ugovora, u koje svaka strana imenuje jednaki broj članova,
• postupak otkazivanja kolektivnog ugovora (najčešće pisanim putem uz obrazloženje, te navođenje otkaznog roka, koji može biti različitog trajanja ali najduže šest mjeseci),
• troškovi primjene, praćenja i ostvarivanja odredbi kolektivnog ugovora (svaka strana snosi svoje troškove),
• produžena primjena pravnih pravila sadržanih u kolektivnom ugovoru,
• razdoblje na koje se sklapa kolektivni ugovor,
• stupanje na snagu i početak primjene njegovih odredbi i
• registracija/evidencija i objava kolektivnog ugovora (ministarstvo, područni ured državne uprave; objava u Narodnim Novinama i/ili na oglasnim pločama poslodavca).

 Međusobni odnosi radnika i poslodavca (prava radnika)

Međusobni odnosi radnika i poslodavca te prava radnika koja su predmet uređenja kroz odredbe kolektivnog ugovora obuhvaćaju

• sklapanje ugovora o radu (uvjeti, obvezni sadržaj ugovora o radu),
• oblici ugovora o radu (neodređeno vrijeme, određeno vrijeme, ugovor o radu za stalne sezonske poslove, ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada, ugovor o radu radnika koji se upućuje na rad u inozemstvo),
• probni rad (vrijeme trajanja od mjesec dana do šest mjeseci),
• rad pripravnika (tijek pripravničkog staža, polaganje ispita, osposobljavanje za samostalan rad),
• radno vrijeme: puno radno vrijeme 40 sati tjedno, nepuno radno vrijeme, rad sa skraćenim radnim vremenom, korištenje radnog vremena,
• nejednaki raspored radnog vremena, banka sati, referentno razdoblje
• prekovremeni rad (8 sati tjedno, maksimalno 180 godišnje),
• preraspodjela radnog vremena (48 sati tjedno, maksimalno 60 sati tjedno uz dobrovoljni pristanak radnika, referentno razdoblje najduže šest mjeseci),
• noćni rad (trajanje, obveze poslodavca prema radniku koji radi noću),
• pripravnost kod kuće,
• odmori i dopusti: stanka za vrijeme radnog vremena (plaćena),
• dnevni odmor, tjedni odmor, moguća odstupanja od minimalnog trajanja dnevnog i tjednog odmora uz obvezu poslodavca za osiguranjem zamjenskog odmora,
• godišnji odmor: stjecanje prava na godišnji odmor, minimalno trajanje (izraženo u tjednima 4 tjedna ili danima, najmanje 20 odnosno 24 dana), kriteriji za povećanje broja dana godišnjeg odmora, maksimalno trajanje godišnjeg odmora, pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, prenošenje neiskorištenog godišnjeg odmora u slijedeću kalendarsku godinu,
• plaćeni dopust: osobne potrebe za koje radnik ima pravo na plaćeni dopust najčešće su sklapanje braka, rođenje djeteta, smrti člana uže i šire obitelji, selidbe u istom ili drugom mjestu, elementarna nepogoda većih razmjera, dobrovoljno davanje krvi, njega člana uže obitelji, obrazovanje i osposobljavanje po uputi i odobrenju poslodavca,
• neplaćeni dopust: dužina trajanja najčešće 30 dana, a može biti i duže, potrebe za koje se odobrava najčešće su njega člana uže obitelji, izgradnja ili popravak kuće ili stana, liječenje, obrazovanje , usavršavanje i specijalizacija,
• zaštita života i zdravlja radnika: utvrđuju se obveze poslodavca i obveze radnika za zaštitu i sigurnost na radu, zadaća povjerenika radnika za zaštitu na radu, uvjeti za njegovo djelovanje, mogućnost dopunskog zdravstvenog osiguranja i mogućnost sistematskog zdravstvenog pregleda jednom godišnje za sve zaposlene, te sprečavanje stresa na radnom mjestu,
• zaštita privatnosti radnika: podaci koje je radnik obvezan dostaviti, zadužena osoba za prikupljanje, čuvanje i dostavu podataka o radnicima trećim osobama,
• zaštita dostojanstva radnika: razrađen postupak za zaštitu dostojanstva, osoba zadužena za provođenje postupka, rokovi za rješavanje pritužbi radnika, mjere za zaštitu dostojanstva,
• zabrana diskriminacije: zabrana izravne i neizravne diskriminacije, najčešće se poziva na odredbe zakona koji regulira zabranu diskriminacije,
• plaća: najčešće se sastoji od osnovne plaće, dodatka na plaću za radni staž, dodatka za rad pod težim uvjetima rada i stimulativnog dijela plaće,
• osnovna plaća: uređena je različito, pa se može vezivati uz iznos minimalne plaće popisane zakonom ili postotak prosječne plaće u Republici Hrvatskoj, ili se pak utvrđuje u apsolutnom iznosu uz mogućnost obvezne godišnje korekcije,
• tarifni prilog kao sastavni dio kolektivnog ugovora u kojem se utvrđuje raspon između najjednostavnijih i najsloženijih poslova,
• dodatak za radni staž: iznosi 0,5% po godini radnog staža,
• dodaci za rad: na dan blagdana ili neradni dan određen zakonom, za prekovremeni rad, za rad nedjeljom, za smjenski rad, za dvokratni rad s prekidom dužim od jednog sata, za rad noću, za rad u drugoj smjeni,
• dodatak za rad pod težim uvjetima rada: iznos mu je različit ovisno o djelatnosti i radnom mjestu, obično se vezuje uz procjenu rizika,
• stimulativni dio plaće: utvrđeni su kriteriji i mjerila za isplatu, maksimalni iznos je različit, a odluku o istome uglavnom donosi odgovorna osoba poslodavca na prijedlog neposrednog rukovoditelja radnika,
• plaća pripravnika: najčešće su utvrđuje u iznosu 80% od osnovne plaće radnog mjesta na kojem radi
• rokovi i razdoblje za isplatu plaće,
• naknada plaće: radnik ima pravo na naknadu plaće za opravdana odsustvovanja s rada a to su najčešće: dani blagdana i neradni dani utvrđeni zakonom, godišnji odmor, bolovanje, plaćeni dopust, ako nisu povedene propisane mjere zašite na radu, povrede dostojanstva radnika, prekid rada do kojeg je došlo bez krivnje radnika. Iznos naknade najčešće se vezuje uz prosječnu plaću radnika ostvarenu u zadnja tri mjeseca prije odsustvovanja, ili u visini kao da je radio,
• druga materijalna prava: nagrade (regres, božićnica, dar u naravi), dar djetetu, otpremnina za mirovinu, solidarne pomoći (smrt radnika, nastanak teške invalidnosti, bolovanje preko 90 dana), dnevnica za službeni put u tuzemstvu i inozemstvu, terenski dodatak, naknada za odvojeni živote, naknada troškova prijevoza na posao i s posla, naknada korištenja osobnog vozila u službene svrhe. Iznos nagrade ili naknade najčešće se vezuje za iznose do maksimalno neoporezivih iznosa sukladno poreznim propisima.
• izumi, tehnička i strukovna unapređenja, pravo na naknadu,
• zabrana natjecanja s poslodavcem: ugovorna ili zakonska zabrana natjecanja,
• prestanak radnog odnosa: kada prestaje radni odnos (taksativno navedeni slučajevi), sporazumni prestanak ugovora o radu,
• otkaz ugovora o radu: redoviti otkaz, izvanredni otkaz, razlozi za otkazivanje, neopravdani razlozi, oblik otkaza i dostava, otkazni rok (najčešće se vezuje uz zakonom propisani rok ali može trajati i šest mjeseci), pravo na otpremninu kod otkazivanja ugovora o radu, odnosno iznos otpremnine,
• postupak ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa: upućuje se radnika na postupak kojim može zahtijevati zaštitu svojih povrijeđenih prava iz radnog odnosa i u vezi s radnim odnosom, uključujući rokove, način dostave odluka i drugih pisanih akata poslodavca i dr.,
• naknada štete: odgovornost radnika za štetu počinjenu poslodavcu, trećim osobama, odgovornost poslodavca za štetu počinjenu radniku i zastara potraživanja za naknadu štete i
• mirno rješavanje individualnih radnih sporova: utvrđuje se kao mogućnost, postupak bi se trebao detaljnije urediti posebnim aktom poslodavca.